Energetika 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 9 | Nivo: Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti
Seminarski rad:
ENERGETIKA
Split, travanj 2010.
SADRŽAJ
Energetika(općenito)...................................................................................................................2
Neobnovljivi izvori energije.......................................................................................................4
Obnovljivi izvori energije...........................................................................................................6
Zaključak i zanimljivosti.............................................................................................................8
Literatura i izvori.........................................................................................................................9 Energetika(općenito)
Iako energetika nije samostalna i najvažnija djelatnost sekundarnog sektora, ona ima ključno značenje za industriju i brojne druge aktivnosti, Velika pozornost poklanja se optimalnoj proizvodnji energije i njezinoj racionalnoj potrošnji.
Tijekom povijesti do danas, potrošnja energije je u stalnom porastu. To je očekivana pojava, budući da je energija danas kao i ranije, osnova gospodarskog razvoja. Usporedno s pora stom potrošnje energije, mijenjali su se dominantni izvori energije (energenti) što se vidi u grafu 1(3. stranica).
Glavni izvori energije do početka prve industrijske revolucije bili su čovjek, drvo i drveni ugljen kao tzv. biološki energenti. Koristila se i hidraulička energija vode (protoka) u mlinovima, kovačnicama, pilanama, obrtima za proizvodnju tekstila i kože,...
Početak prve industrijske revolucije je prekretnica u potrošnji energije. Izumom, tj. usavršavanjem parnog stroja (James Watt, 1769. godina), glavni energent postaje kameni ugljen. On je imao vrlo široku primjenu, od goriva do kemijske sirovine. Kao takav, bio je temelj razvoja brojnih industrijskih grana.
Stoljeće kasnije, kao novi energent javlja se nafta. Zahvaljujući ubrzanoj automobilizaciji i razvoju petrokemijske industrije, ona postaje glavni energent i važna sirovina. Osim nafte, u razdoblju druge industrijske revolucije, raste važnost prirodnog plina kao energenta.
Primjena električne energije (oblika transformi rane energije) počinje pot kraj 19. stoljeća. Ubrzo je čovjek shvatio njezine broj ne prednosti vezane za pro izvodnju, prijenos i korište nje. Stoga danas električna energija, kao oblik čiste ene rgije, ima veliku i razno vrsnu primjenu.
Usporedno sa sve većom potrošnjom električne energije, raste važnost vode kao energenta, tj. hidroenergije. Ona ima vrlo široku primjenu. Snaga vode pokreće mlinice, ali i velike turbine hidroelektrana. Nažalost, prevladali su drugi energenti.
Polovicom 20. stoljeća počinje korištenje nuklearnoga goriva za komercijalnu proizvodnju električne energije. Iako se iz vrlo male količine nuklearnoga goriva može proizvesti velika količina energije, korištenje tog energenta u brojnim sredinama dolazi u pitanje. Najveći problem je osiguranje od radijacije (radioaktivnog zračenja) i skladištenja (odlaganja) nuklearnog otpada, Unatoč tome, i dalje raste važnost nuklearki.
Izmjena uloga glavnih energenata tijekom prošlosti tekla je brže u razvijenim zemljama. One su, kao veliki potrošači energije, brže mijenjale energente ovisno o njihovoj isplativosti i ekološkoj prihvatljivosti. Stoga su danas upravo te zemlje poznate i po pokušajima korištenja alternativnih izvora energije.
graf 1: Udjeli pojedinih energenata u svjetskoj proizvodnji energije
Neobnovljivi izvori energije

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com